JaPamtim
06.07.2015 Šime Sušić Preko 1 sat Desert Srednje zahtjevno

Imotska torta s bademima

Badem je zvijezda većine dalmatinskih slastica, a koliko je ukusan u ovoj tradicionalnoj torti svjedoči i činjenica da ju je Šime pripremao u finalu prvog Masterchefa.

Priča

Radeći ovaj desert ozbiljno sam počeo razmišljati o uzgoju badema i lješnjaka. :) Cijene ovih orašastih plodova postale su astronomske, no to nas ne treba spriječiti u njihovoj (povremenoj) konzumaciji. Imotska torta je torta moje mladosti te je uvelike obilježila moj život. Zadnjih desetak godina redovno je radim za rođendan, a pripremao sam je i u finalu Masterchefa. Jednom sam prilikom na Hvaru u jednom danu napravio devet imotskih torti koje smo par dana nakon toga dijelili na ribarskoj fešti u Komiži. Stvarno ne znam gdje mi je bila pamet. :)

Torta uistinu odiše tradicijom i predstavlja savršenu kombinaciju namirnica toga kraja. Upravo je badem (bajam) nosioc većine dalmatinskih kolača i slastica. Može se slobodno reći da su upravo geografska otkrića i novi egzotični začini u zadnjih 500 godina uvelike oblikovali i oplemenili kako dalmatinsku, tako i cijelu hrvatsku kuhinju. Dovoljno je krenuti od tradicionalnih paprenjaka, medenjaka, preko imotske i rapske torte pa sve do današnjih modernih inačica raznih tradicionalnih slastica. Nadjev za tortu koja se pripremala u svečanim prilikama čini i punjenje za tradicionalne rafiole, tzv. umanjene verzije imotske torte.

Nekada davno umijeće izrade rafiola bilo je ispit vještine svake imotske domaćice. Kako to uvijek biva, postoje brojne kontroverze i nevjerojatne priče povezane s podrijetlom pojedinih slastica. Traje vječna borba za primat između trogirskih i imotskih rafiola, a ova je torta postala predmet animoziteta i rivalstva između Imoćana i Makarana. I jedni i drugi je svojataju. Osobno je znam pod imenom imotska torta, a moja imotska krv ide samo u prilog tome. :)

Galerija

Sastojci

Za tijesto
  • 250 g brašna
  • 100 g maslaca
  • 2 žlice šećera
  • 3 žumanjka
  • 2 dcl prošeka
  • Malo praška na pecivo
Za nadjev
  • 0,7 kg mljevenih tostiranih badema
  • 300 grama šećera
  • 8 jaja
  • Naribana korica limuna i naranče
  • Sok naranče i limuna
  • 2−3 žlice maraskina
  • 1 žlica ruma
  • ½ žličice cimeta
  • Malo naribanog muškatnog oraščića

Način pripreme

Priprema torte
  1. Izrada tijesta nije komplicirana. U prosijano brašno dodajte šećer i prašak za pecivo. Prstima napravite rupu u brašnu i u nju ubacite tri žumanjka i maslac (maslac u potpunosti rastopite). Zamijesite mekano tijesto postepeno dodajući prošek. Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i stavite u hladnjak da malo odmori.
  2. Stavite bademe u ugrijanu pećnicu da se tostiraju i dobiju finu aromu (ja ih stavim na 120 °C). Pazite da vam ne zagore i potom ih strojno ili ručno sameljite. Pomiješajte sve suhe sastojke te ih lagano povežite s mokrim sastojcima. Bitno je da probate smjesu i da korigirate začine. Sve arome trebaju biti prisutne, a opet da nijedna ne dominira.
  3. Tijesto je potrebno što tanje razvući i njime obložiti kružni kalup promjera 24 cm koji ste prethodno fino zamastili maslacem. Kada posložite tijesto i odrežete višak, možete ubaciti nadjev i zagladiti ga.
  4. Sam je rijetko dekoriram, ali ukras na torti stoji prema originalnoj recepturi. Budući da se radi o estetskoj i tradicijskoj normi, dao sam si truda. :) Višak tijesta tanko razvaljajte. Koristeći nož izrežite trake širine do 2 cm. Trake tijesta posložite po nadjevu tako da dobijete rešetkastu formu. Na mjestima gdje se tijesta križaju upiknite po jedan cijeli badem.
  5. Najvažniji dio pripreme način je pečenja. Naime, ova torta peče se na visokoj temperaturi od 180°C prvih 15 minuta, a ostatak vremena, nekih 45 do 60 minuta, torta se zapravo suši na niskim temperaturama (110°C). Pazite da se torta ne presuši, treba ostati vlažna i sočna.
Preuzmi recept
Autor

Šime Sušić

Pobjednik prvog izdanja kulinarskog showa MasterChef kojem već i gospođe na placu mailom dojavljuju kada je stigla svježa riba. Preferira svježe i domaće sastojke te je dovoljno hrabar da se upusti u pripremu kreativnih jela koja ne moraju nužno biti i komplicirana. Prava specijalnost su mu riblja jela, a tijekom jesenskih dana možete ga pronaći u šumama u okolici Zagreba kako bere gljive, kestene i ostale plodove.

Povezani članci