Salata od heljde s istarskim kobasicama

PRIČA

Što znači jesti zdravo? Kakva hrana uopće veseli ljude? Ljudi su skloni ići u krajnosti, pogotovo kada je riječ o (pre)hrani. Postoji hrana koja kod ljudi izaziva osjećaj grižnje savjesti, postoji hrana kojom ljudi „ubijaju“ tugu i depresiju. S druge strane, nalazimo hranu koja izaziva osjećaj zakinutosti i uzaludnog odricanja. Mislim da sav taj raspon psihofizičkih faza uvjetovanih hranom ili nekim vanjskim faktorima u konačnici čini ljude nesretnima.

Svaki čovjek tijekom svog života mijenja i nadograđuje svoj životni stil. Potrebno je uspostaviti ravnotežu, svojevrsnu zamišljenu zonu između dvije krajnosti. Iako će ovo zvučati kontradiktorno i mnogi se možda neće složiti sa mnom, život je prekratak da bi se jelo (pre)zdravo. Ako je uopće moguće definirati zdravo.

Ne treba ovu tezu shvatiti doslovno ili kao pokušaj narušavanja osobnih uvjerenja, već kao odličnu podlogu za raspravu i propitkivanje vlastitih stajališta. Promjene su moguće, samo se one događaju postepeno i u malim koracima te s vremenom postaju sastavni dio života.

Sve što kuham je dio mene, moje kulture i mojeg shvaćanja hrane kao neizostavnog dijela mog života.Postizanje ravnoteže kao cilja koji se vječno mijenja težnja je većine mojih kuharskih uradaka. Donosim vam recept koji je u zadnje vrijeme postao omiljeni ručak na poslu. Salata od heljde s istarskim kobasicama i salatom od klica.

Heljda, sjeme biljke zemljastog okusa, često se krivo gura u isti koš sa žitaricama zbog svoje nutritivne vrijednosti, iako botanički pripada zeljastom povrću. Na tržištu je moguće pronaći više vrsta heljde. U Hrvatskoj se nekad uzgajalo dosta heljde, pogotovo u Međimurju i Podravini. Danas je uzgoj zanemariv. Meni je osobno najdraža heljda iz Mađarske.

Izbor salate u ovom receptu prepušten je svakome na volju. Trenutno je sezona klica koje su odlično osvježenje nakon teške zimske hrane. Klice su odličan način obogaćivanja hrane i idealan saveznik u otklanjanju proljetnog umora. Lako su probavljive te bogate vitaminima i mineralima, čiji se postotak u klicama u odnosu na “odraslu” biljku povećava i do nekoliko puta. Klice nisu dekoracija na tanjuru, već mali koncentrati visokovrijednih elemenata koji upravo za vrijeme klijanja dostižu svoj maksimum.

Ovog su se puta na mom stolu našle klice od graška, rotkvice, alfa alfa klice i mikrosalate mizuna i kresa.

Mizuna je brzorastuća biljka porijeklom iz Azije, a najviše se uzgaja u Japanu. Javlja se u zelenoj i ljubičastoj varijanti. Može se brati dok je još jako mlada (mikrosalata). Jako je ukusna i skoro da je nije potrebno posebno začinjati.

Kres salata, grbica ili kreša jednogodišnja je biljka kod koje se koristi mlada rozeta lišća.

Alfa alfa klice jedne su od rijetkih namirnica koje našem tijelu mogu dati potrebnu dozu esencijalnih masnih kiselina. Blagog i neutralnog okusa, idealne su za salatu ili kao dodatak kreativnom sendviču.

Sastojci za 4 osobe:

NAČIN PRIPREME

1. 

   Na maslinovom ulju izdinstajte luk srebrenac. Dodajte sol, papar, kurkumu i malo čilija.

   Kada luk povene, dodajte heljdu i kratko zapecite u suho. Heljdu konstantno podlijevajte s malo vode dok se ne skuha. Heljda se kuha 10 do 15 minuta na laganoj vatri.

2. 

   U heljdu dodajte naribanu mrkvu i ciklu, tostirane sjemenke suncokreta i svježe nasjeckani list peršina.

   Otkrio sam na Dolcu odlične istarske (iz Buzeta) kobasice koje izrežem po dužini i kratko zapečem u rebrastoj tavi.

3. 

   Salatu dobro promiješajte, dodajte po potrebi još malo maslinovog ulja i narezanu pečenu kobasicu.

4. 

   Dok se salata hladi, skuhajte jaja. U varijanti sa salatom, preferiram nešto između meko i tvrdo kuhanih. U hladnoj ih vodi kuham na jakoj vatri. Kada voda proključa, kuham ih dvije minute. Ako želim meko kuhana, kuham ih minutu i 20 sekundi.

   Salati dodajte jaja i klice po želji.