Imotska torta s bademima

PRIČA

Radeći ovaj desert ozbiljno sam počeo razmišljati o uzgoju badema i lješnjaka. Cijene ovih orašastih plodova postale su astronomske, no to nas ne treba spriječiti u njihovoj (povremenoj) konzumaciji.

Imotska torta je torta moje mladosti te je uvelike obilježila moj život. Zadnjih desetak godina redovno je radim za rođendan, a pripremao sam je i u finalu Masterchefa. Jednom sam prilikom na Hvaru u jednom danu napravio devet imotskih torti koje smo par dana nakon toga dijelili na ribarskoj fešti u Komiži. Stvarno ne znam gdje mi je bila pamet.

Torta uistinu odiše tradicijom i predstavlja savršenu kombinaciju namirnica toga kraja. Upravo je badem (bajam) nosioc većine dalmatinskih kolača i slastica. Može se slobodno reći da su upravo geografska otkrića i novi egzotični začini u zadnjih 500 godina uvelike oblikovali i oplemenili kako dalmatinsku, tako i cijelu hrvatsku kuhinju.

Dovoljno je krenuti od tradicionalnih paprenjaka, medenjaka, preko imotske i rapske torte pa sve do današnjih modernih inačica raznih tradicionalnih slastica. Nadjev za tortu koja se pripremala u svečanim prilikama čini i punjenje za tradicionalne rafiole, tzv. umanjene verzije imotske torte.

Nekada davno umijeće izrade rafiola bilo je ispit vještine svake imotske domaćice. Kako to uvijek biva, postoje brojne kontroverze i nevjerojatne priče povezane s podrijetlom pojedinih slastica. Traje vječna borba za primat između trogirskih i imotskih rafiola, a ova je torta postala predmet animoziteta i rivalstva između Imoćana i Makarana. I jedni i drugi je svojataju.

Osobno je znam pod imenom imotska torta, a moja imotska krv ide samo u prilog tome.

Sastojci za 1 tortu:

NAČIN PRIPREME

1. 

   U prosijano brašno dodajte šećer i prašak za pecivo. Prstima napravite rupu u brašnu i u nju ubacite tri žumanjka i rastopljeni maslac.

   Zamijesite mekano tijesto postepeno dodajući prošek. Tijesto zamotajte u prozirnu foliju i stavite u hladnjak da malo odmori.

2. 

   Stavite bademe u ugrijanu pećnicu da se tostiraju i dobiju finu aromu (ja ih stavim na 120°C). Pazite da vam ne zagore i potom ih strojno ili ručno sameljite.

   Pomiješajte sve suhe sastojke te ih lagano povežite s mokrim sastojcima. Bitno je da probate smjesu i da korigirate začine. Sve arome trebaju biti podjednako prisutne.

3. 

   Tijesto je potrebno što tanje razvući i njime obložiti kružni kalup promjera 24 cm koji ste prethodno fino zamastili maslacem.

   Kada posložite tijesto i odrežete višak, možete ubaciti nadjev i zagladiti ga.

4. 

   Sam je rijetko dekoriram, ali ukras na torti stoji prema originalnoj recepturi. Budući da se radi o estetskoj i tradicijskoj normi, dao sam si truda.

   Višak tijesta tanko razvaljajte pa izrežite trake širine do 2 cm. Trake posložite po nadjevu da dobijete rešetkastu formu. Tamo gdje se trake križaju, upiknite po jedan badem.

5. 

   Najvažniji dio pripreme način je pečenja. Naime, ova torta peče se na visokoj temperaturi od 180°C prvih 15 minuta, a ostatak vremena, nekih 45 do 60 minuta, torta se zapravo suši na niskim temperaturama (110°C).

   Pazite da se torta ne presuši, treba ostati vlažna i sočna.